Kvart Br. 09 (maj 09)

Arhitektura
kućica na drvetu
piše_mia david
foto_tmb diamond

9_a03_1_kucica_na_drvetu_mia_david.jpg

Kad sam bila mala, jedna devojčica u ulici je imala kuću za lutke. To je bila jedna od onih starinskih, drvenih, pre nego što su se pojavile Barbikine sobe, i kola, i kuće, i novi muževi, i deca iz prvog braka... Bila je drvena, na dva sprata i imala je mali nameštaj i male ljude. Neku malu porodicu. I bilo nam je zabranjeno da je diramo. Onda sam malo porasla i počela da želim one kuće na drvetu kakve imaju deca u američkim filmovima. Onda sam još porasla i postala arhitekta.

Ceo članak
Arhitektura
access to all
piše_dragana vasiljević-tomić

Izložba radova studenata Arhitektonskog fakulteta
 

9_a04_1_accesstoall_dragana_vasiljevic_tomic_no1.jpg  9_a04_2_accesstoall_dragana_vasiljevic_tomic_no1.jpg



Izložba je nastala kao proizvod rada studenata u okviru izbornog predmeta Access to All na diplomskim akademskim studijama (master) Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

British Council pokrenuo je 2007. godine projekat Access to All – kultura jednakosti zahvaljujući donaciji Ministarstva inostranih poslova Velike Britanije. U sklopu projekta ostvarena je saradnja sa Arhitektonskim fakultetom Univerziteta u Beogradu u cilju pokretanja novog izbornog predmeta. Osnova za pokretanje aktivnosti u okviru ovog projekta je promocija novog socijalnog modela koji je doprineo promeni percepcije osoba sa invaliditetom. (Iako bez pravih statističkih podataka, Svetska zdravstvena organizacija procenila je da u Srbiji trenutno živi oko 750 000 osoba sa invaliditetom.) Od ovog modela očekuje se da osobe sa invaliditetom od pasivnih, dugotrajnih zavisnika o socijalnoj pomoći učini aktivnim učesnicima koji ispunjavaju sopstvena prava na izbor, jednakost i prava na ravnopravan pristup javnim službama i servisima, i inkorporiranja inkluzivnog koncepta u razvoj novih usluga.


Ceo članak
Arhitektura
sizina alkemija crteža
piše_vera grimmer


9_a05_1_sizinaalkemijacrteza_veragrimmer.jpg

Zaviriti u radionicu majstora iskustvo je koje uznemirava, usrećuje, a gotovo je nedopustivo. Mogućnost uvida u radionicu majstora Álvara Size osobita je privilegija jer radi se o arhitektu, kiparu i slikaru koji crta stalno i opsesivno, za kojeg je crtanje jezik i memorija, sredstvo komunikacije sa samim sobom i sa drugima. Autoportreti, često crteži vlastitih ruku koje crtaju; portreti prijatelja; krajolici i gradovi, najčešće njegov Porto, Santiago de Compostella, Palermo; arhitektura drugih - Gaudija ili Stirlinga; ljudske figure i napokon intenzivno traganje za ultimativnom formom vlastitih projekata sredstva su komunikacije, ali i izrazi zadovoljstva crtanjem. U napornom i iscrpljujućem svakodnevnom radu za Sizu je crtanje mogućnost oslobađanja i opuštanja. On rado prepričava Aaltovo svjedočenje o značaju crteža. Naime, kad je došlo do zastoja u nekom projektu, Aalto je počeo crtati neovisno o projektu, ne misleći o njemu, što mu je često pomoglo da projekt povede dalje.

Ceo članak
Arhitektura
iDNS vol: 1
piše_nebojša mandić
foto_marko ercegović

autori naučno-istraživačkog rada_garboš vladimir, vedrana bošković
grafički dizajn_filip bojović

uticaj kulturnoistorijskog nasleđa pri definisanju brenda grada

9_a06_idns_1_nebojsa_mandic.jpg

U postindustrijskom društvu fenomen brenda postaje nezaobilazan i u poslovnom i u socijalnom smislu. Brendiranju su podložni proizvodi i usluge, ali i ostala dobra koja se mogu oprobati u tržišnim uslovima (npr. ideje, organizacije, pojedinci...). To je proces stvaranja dodatne vrednosti za potrošača. Kreiranje takvog okruženja u oblasti usluga, proizvoda i organizacije, okruženja koje іzražava kvalitete i posebnosti proizvoda, dovodi do diferencijacije u odnosu na konkurente i stimuliše želju potrošača da konzumira brendirano dobro.

Ceo članak
Arhitektura
rozino I, budva
piše_jovan i ružica sarić i mia david
foto_jovan sarić

9_1_a07_rozinoi_jovan_ruzica_mia.jpg



stambeno-poslovni objekat
rozino I, budva, crna gora

autori_jovan sarić, ružica sarić
saradnici_katarina anđušić, ana popović-milošević

Poslovno-stambeni objekat Rozino I nalazi se u centralnom jezgru Budve, na prostranom trgu koji se zatvara sa severoistočne strane. Kruta ugaona forma, dimenzija zadatog gabarita, kao i visina objekta naveli su nas na razmišljanje o rešavanju arhitekture i funkcije objekta pomenutih karakteristika u kulturnom i klimatskom ambijentu grada Budve, a za potrebe modernog čoveka.

Ceo članak
Dizajn
Kvart u nedelji dizajna
piše_mia david

Za nepunih godinu dana uspeo je da okupi ljude koji dele iste vrednosti. Danas je Kvart mesto gde se sreću oni koji ne dele nužno fizčki prostor, ali dele mentalni. Upravo zato što je Kvart mesto gde njegovi saradici i čitaoci dele deo intime. U izložbenom delu, u Silosima, Kvart izlazi iz novinskih okvira i prostorno predstavlja ljude koji čine da budemo to što jesmo. Ovo je jedinstvena prilika da se sretnu neka od najznačajnijih imena mlađe generacije iz oblasti grafičkog dizajna, vizuelnih umetnosti, scenskog dizajna i arhitekture.

Ceo članak
Dizajn
speed² prva pomoć za dizajn
piše_mia david
foto_ana kostić

jovan jelovac, prvi čovek bdw-a,
priča o speed-u, svojim ludilima,
dizajnu, politici i interesu da se ovakav
projekat radi.

9_d02_1_speed_miadavid.jpg

Ceo članak
Dizajn
Ideje - jedini stvarni kapital
piše_ljudmila stratimirović
foto_bruketa&žinić

9_d03_1_bruketazinjic_ljudmila_stratimirovic_no1.jpg




Jedna od najnagrađivanijih kreativnih agencija u ovom delu Evrope, Brukete&ŽinićOM iz Zagreba, u maju je predstavila svoje dizajnerske projekte beogradskoj publici.
Među dvestotinjak projekata koji su bili prezentovani beogradskoj publici nalazila se i nevidljiva Podravka kuvarica koju pre upotrebe treba ispeći, web sajt za udomljavanje neželjenih poklona Sreten Bižić, promocija za Pumu koja se odvijala u zoološkom vrtu, višestruko nagrađivane ambalaže za MC, Chivalon, Pitroid itd.
Agencija Bruketa&Žinićom već godinama privlači pažnju publike i svetske stručne javnosti, a verovatno je najnagrađivanija u regionu sa preko 300 međunarodnih nagrada.
Bruketa&Žinićom osnovali su 1995. Davor Bruketa i Nikola Žinić, a danas je to zajednica od 60-tak kreativaca, komunikacijskih stručnjaka i studenata s raznih strana sveta.

Ceo članak
Dizajn
Corian: 40 godina - 40 dizajnera
piše_marija anđelić
foto_corian

9_d04_1_corian_40godina40dizajnera_marijaandjelic.jpg

DuPont™ Corian® obeležio je 40. rođendan kreativnim radom 40 čuvenih dizajnera iz različitih krajeva sveta.

Izložba Corian®: 40 godina - 40 dizajnera gostovaće na manifestaciji Mikser Design Expo 2009

Corian: 40 Years – 40 Designers je međunarodna putujuća izložba nastala u čast proslave 40-godišnjice postojanja kompozitnog materijala DuPont™ Corian® i multikulturalne kreativnosti 40 dizajnera iz mnogih zemalja sveta. Postavka se sastoji od radova 40 renomiranih dizajnera (samostalnih profesionalaca, studija ili timova koji se bave dizajnom) i već je gostovala u Milanu, Londonu, Njujorku, Barseloni, Frankfurtu, Parizu, Bordou, Stokholmu, Pragu i Sidneju, privlačeći pažnju desetina hiljada arhitekata, dizajnera i novinara.

Corian®: 40 godina - 40 dizajnera biće postavljena na glavnom mestu dešavanja manifestacije Mikser Design Expo, u skladištu preduzeća Žitomlin, na obali Dunava između Luke Beograd i dorćolske marine (Dunavski kej 46, Beograd) u periodu od 24. do 30. maja, svakog dana od 14 časova do ponoći.

Ceo članak
Tema
salone satellite
piše_ivana srdanović
foto_tanja milovanović, dragana srdanović, ivana srdanović, branka sarić, ivana plavec i mia david


SALON SATELIT  je bio postavljen u okviru sajamske hale gde se dešavala i ovogodišnja bijenalna izložba rasvete EUROLUCE. I ove godine, Salon Satelit je okupio oko 700 mladih dizajnera iz celog sveta i 22 internacionalne škole dizajna iz 14 zemalja, a održan je po dvanaesti put pod parolom  Designing Wellness . Smotri svežeg dizajna se iskreno najviše radujemo od svega na Milanskom sajmu. Ovog aprila smo se radovali još više jer su i mnogi naši bili tamo. I bili su na visini zadatka sa svojim sjajnim proizvodima. Međutim, činilo nam se, ili nam se možda učinilo da je ostatak ekipe iz drugih zemalja malo podbacio. Malo u odnosu na prošlu godinu. Možda je došlo do zasićenja tim svežim i inovativnim dizajnom, pa očekujemo nešto jednostavno a uspešno. Hitove smo izvukli u ovom broju i biće ih još u narednim, ali opšti je utisak da to nije bilo toliko dobro kao prethodnih godina.

Salone Satellite Favorites

9_t02_1_salonesatellite_ivanasrdanovic_no2.jpg  9_t02_2_salonesatellite_ivanasrdanovic_no3.jpg

_Black flower, Moduscover and Recover_Favoriti ovogodišnjeg Satelita. Lampa, komoda i fotelja_Art, produkt dizajn i fashion. Ništa bez Šveđana_Dizajn_Frederik Färg

Ceo članak
Tema
10 kvartovih čarolija
piše_ivana srdanović
foto_tanja milovanović, dragana srdanović, ivana srdanović, ivana plavec, branka sarić, mia david

9_t04_1_10kvartovihcarolija_ivanasrdanovic_no1.jpg

I Studio Milano će uvek nositi etiketu meke šopinga, naročito za cipele. Bilo je i onih koji su otišli kući sa tri para... Ova radnja je jedna od najčarobnijih. Sve je na mestu. Ulica Via Ticinese, možda u metrima iz našeg iskustva najduža šoping ulica. Bilo je zabavno, kiša je neprekidno padala, ali se nije odustajalo.

9_t04_2_10kvartovihcarolija_ivanasrdanovic.jpg

Max Mara Windows and Basement Art & Design / Craft by Patricia Urquiola
Nedavno otvoren Max Mara Concept Store, površine oko 1.400 kvadrata, smešten u ulici Corso Vittorio Emanuele, u blizini Duoma, nije bio obična radnja tokom Milanske nedelje dizajna. Izgledao je kao najlepša galerija, a izlog još jedna primećena čarolija.
U prizemlju se mogla videti Urkiolina poslednja porcelanska kolekcija, koju je radila u saradnji sa Rosenthalom. A u izlogu je Piaggio Ape, natrpan kao neko tovarno vozilo, sa Patrisijinim Canasta i Crinoline stolicama koje je dizajnirala za kompaniju B&B Italia.

Ceo članak
Umetnost
tkv/the kraljica vila
piše_ljiljana radošević
foto_ana adamović, mural ostalo tkv

9_u02_1_tkvthekraljicavila_ljiljanaradosevic.jpg

Iako nije imala dugu istoriju, beogradska grafiti scena počela je da se gasi 2004. godine. Došlo je do naglog prekida aktivnosti grafitera koji su do tada intenzivno radili, a neki od njih su u tom periodu češće crtali u inostranstvu nego u zemlji. Da situacija ipak nije tako beznadežna, pokazale su devojke. Krajem godine po gradu su sporadično počeli da se pojavljuju šabloni, i tom pojavom svi su bili prilično zbunjeni.

Šabloni su kao sredstvo za političku propagandu i brzo širenje političkih ideja bili na vrhuncu u Musolinijevoj Italiji i tokom velikih protesta 1968. godine. Sa ekspanzijom ulične umetnosti šabloni dobijaju umetničku formu i postaju sastavni deo savremene prakse street arta.

Ceo članak
Umetnost
Kolekcionar kao KUSTOS
piše_arte media (ivana benović, marko grubač, bojan muždeka)
foto_vladimir popović

U Arte galeriji u Takovskoj 20 u Noći muzeja, 16. maja, otvorena je izložba dela savremene umetnosti iz privatnih kolekcija pod nazivom Kolekcionar kao kustos i selektor. Na izložbi se može videti preko 60 radova najznačajnijih dela savremenih autora sa ovog područja.

9_u03_1_kolekcionarkaokustos_ivanabenovic_markogrubac_bojanmuzdeka.jpg

Ceo članak
Umetnost
Pametna galerija predstavlja Rašu Todosijevića u 20m2
piše_marko grubač
foto_vlada popović


U Arte galeriji 16. maja u Noći muzeja otvorena je izložba Dragoljuba Raše Todosijevića Bez Naziva, na kojoj su predstavljeni njegovi najnoviji radovi.

9_u04_1_rasatodosijevic_marko_grubac_no1.jpg

 

Ceo članak
Umetnost
Nova umetnost šestog kontinenta
piše_ivan r. marković
foto_iz knjige zenit dizajna jovana čekića

"Na zaprepašćenje Srba i svih velikih naroda bez zenitističkog duha" krajem 2008. godine objavljena je monografija Zenit 1921 – 1926, delo istoričarke umetnosti dr Irine Subotić i istoričarke književnosti dr Vidosave Golubović. Otrgnuto iz ograničene kolektivne memorije i hronično obnovljive domaće kulturne istorije, ovo kapitalno delo savremene likovne kritike upotpunilo je dosadašnja saznanja o zenitizmu i autentičnom stvaralaštvu Ljubomira Micića kao njegovog tvorca. Rezultat višedecenijskog istraživanja i prikupljanja naučne građe evidentiran je u kompleksnoj sistematizaciji, prikazu raspoloživih podataka i ilustrativnih primera od kojih su neki prvi put prezentovani široj javnosti.
     Iako zasnovani na naučnoj osnovi, percepciji i opažanjima do danas previđanih postulata koji su, kako se pokazalo, imali ključnu ulogu u sazrevanju zenitističkog pokreta i njegovoj internacionalnoj avangardističkoj afirmaciji, prezentacija priloženih podataka u knjizi prilagođena je širem auditorijumu čitalaca od kojih se ne očekuje veliko predznanje.
     Kao jedini jugoslovenski -izam, pokret je formirao optimalnu kritičku misao koja je delovala drugačijim, a kasnije i prokaženim jezikom, nerazumljivim široj javnosti. Gotovo osamdeset godina od formiranja Micićevog manifesta knjiga Zenit 1921 – 1926. otkriva razloge ignorisanja, skrivena značenja unutrašnjeg sadržaja i inicijalna umetnička usmerenja zenitizma, ukazujući prvenstveno na njegovu očiglednu i, sasvim izvesno, tek danas apsolviranu izolovanu vrednost.


Ceo članak
Umetnost
Mi pravimo scene (Misija haosa i radosti)
piše_sara brkić

9_u07_1_mipravimoscene_sarabrkic_no1.jpg

Prolazite glavnom železničkom stanicom u Njujorku gde pola miliona ljudi protutnji svaki dan, kad se iznenada svi oko vas u istom trenutku zamrznu! Bez ikakve najave. Skamenjeni onako kako su se našli u tom momentu, na jednoj nozi, u raskoraku, držeći telefon, fotoaparat, sa sendvičem u ustima ili vezujući pertlu. Stoje u mestu i ne pomeraju se pet minuta. A vi ne znate šta da radite. Priđete, pitate, ali nema reakcije. Zastanete zbunjeni, dok vam ne postane smešno. Polako prolazi pet minuta i istog trenutka zamrznuti ljudi nastavljaju svojim putem kao da se ništa nije dogodilo.

Ceo članak
Umetnost
Tri sola i duet
piše_mia david

Pola dva ujutru. Vratila sam se iz Novog Sada sa Barišnjikova. Bila sam s drugaricama. Posle smo išle na piće. I dalje imam isti, možda i jači osećaj nego kad sam izašla sa predstave.

9_u09_1_3solaiduet_miadavid.jpg

Odlazak tamo bio je kao Sex and the City. Nisam mogla da se otmem utisku tog fake fansy tripa u koji me svrstavaju moje kolege od kad se bavim novinama. Kao Keri Bredšo i njen Rus. Naročito što je od svih njenih momaka upravo Barišnjikov bio jedini na kog bih mogla da padnem. I sve je tako bilo. Blebetanje u kolima, ona vrsta zbog kog samo među ženama može da se razvije ta vrsta odnosa. I neka dobra atmosfera jer smo se pokrenule i naterale da krenemo put Novog Sada iako smo sve tri čitav dan (nedelja) do polaska provele radeći. Iako već mesecima ne uspevamo da se sastanemo na kafi. Uglavnom, stigle smo vesele, na vreme, popile piće, pojele sladoled i onda je počelo.

Ceo članak
Umetnost
Last Known Good Configuration
piše_dimitrije vojnov

Kada se prilikom dizanja Windowsa pritisne dugme F8, ulazi se u opciju u kojoj se nude razne safe mode mogućnosti. Jedna od njih je da se Windows vrati u postavku u kojoj je poslednji put normalno funkcionisao, tzv. Last Known Good Configuration. Nešto slično se sada dešava u našim životima.

Ceo članak
Umetnost
Minhenovi unuci
piše_dimitrije vojnov

Slušao sam svedočenja nekih političkih zatvorenika u Titovoj Jugoslaviji. Kad bi došli u zatvor, nailazili bi na neobičnu dobrodošlicu zatvorenika koji su hapšeni zbog kriminalnih radnji. Kriminalci bi tada političkim zatvorenicima rekli da će ih zaštiti, pomagati im da se snađu u zatvoru, nameštati im krevet i čistiti umesto njih, ali da ih mole samo jedno – da im ne govore o politici jer bi ih povezivanje sa disidentima tog tipa zaista moglo dovesti u nevolje.

9_u11_1_minhenoviunuci_dimitrije_vojnov.jpg

Ceo članak
Fenomeni
Halo, da li se čujemo?
piše_jordan cvetanović

Ja ne razumem. Tačnije, nije mi jasno kako se desilo da se baš toliko otuđimo. Da postanemo ravnodušni. Da više niko nikog ne sluša. Da pričamo u prazno. Da nam ništa ne dopire do mozga. Čekajte, hoćete da kažete da se ne osećate tako? Ili hoćete da kažete da se tripujem da se komunikacija među ljudima pretvorila u jedno veliko ništa? Dovoljno je da upalite TV, da pogledate bilo koju emisiju, bilo koji show, ono voditelj i preko puta na kauču neki ljudi, pa da vidite da je sve postalo samo sebi svrha. Jedni pričaju ovo, drugi pričaju ono, i tako melju da što više kažu, da zapuše prime time, ne shvatajući da to prolazi mimo ušiju, da to nikog više ne može da dotakne. Vikali, kerebečili se, urlali, polivali vodom, vređali se. Džaba.

Ceo članak
Fenomeni
Lilit našeg doba - lutka kao arhetip
piše_jelena veljković - milentijević
foto_ana kostić

9_f02_1_barby_jelena_veljkovic_milentijevic.jpg

Po mišljenju većine etimologa engleska reč za lutku doll potiče od grčke reči eidolon – idol, koja je označavala neuhvatljive, ali tačne predstave stvari. U epistemologiji starih filozofa, između ostalih i Demokrita, idoli su se odvajali od predmeta i tako dospevali u oko, čime se objašnjavalo čulno opažanje. U paganskim religijama idol je materijalna stvar koja ima božansku moć. Prenesena i popularna upotreba ove reči poznata je svima – idol je uzor, ono što se obožava i čemu se stremi, sa čime se identifikujemo. Nema sumnje, (i)dol svake devojčice već pedeset godina je Barbi. I ne samo devojčice. Svaka žena negde duboko u sebi mašta o takvom telu.

Ceo članak
Fenomeni
Favela chic - beogradski buvljaci
piše_gordan paunović
foto_gordan paunović

9_f03_1_favelachic_gordanpaunovic.jpg

Osim za starim materijalima, skupljači su u potrazi i za starom robom. Sve što se može upotrebiti, što pronađu u kontejnerima ili što im više ne treba prodaju na Buvljaku, koji leži na kilometar od naselja (Gazele). Na ivičnjacima ulice koja vodi do regularne buvlje pijace trgovci rano izjutra nude robu, sve dok ih između devet i 11 časova ne rasteraju kontrolori beogradske pijačne službe. Što se više približavate pijaci, to je bolji kvalitet robe i manji procenat Roma među trgovcima. Neki od njih nedeljom odlaze na veliki gradski buvljak u opštini Zemun, ali tamo ima toliko malo mesta da se navodno mora doći dan ranije i čekati cele noći da bi se ugrabila dobra tezga.
 (Beograd Gazela – Vodič kroz sirotinjsko naselje/Lorenc Agerman, Eduard Frojdman, Đan Gilđi/Rende 2009)

Ceo članak
Lifestyle
This fashion brand will self-destruct in 99, 98, 97...
piše_svetlana ćopić
foto_moon spoon saloon

Dinar pada. Ko zna šta će biti s evrom. Berze su pukle. Nekretnine su daleko izvan mogućnosti. Umetnička dela takođe. Šta da uradi jedan vredan, ali ne naročito imućan Građanin sa svojom skromnom ušteđevinom? Ako ima oko za modu, možda investicija i zadovoljstvo mogu da krenu ruku pod ruku....

9_l02_1_thisfashionbrand_svetlanacopic.jpg

Ceo članak
Lifestyle
Maj u kantini
piše_mia david
foto_ana kostić

predjelo
njeguški pršut, kulen, kačkavalj

9_l03_1_majukantini_miadavid.jpg

raspoloženje
kao kada nisi normalan
Čitav dan na nogama. Ogladnela. Pregladnela. Toliko da bih sve. Pa krenem ko ludak od predjela, sve kao malo mesa valja za snagu.
glavno jelo
minestrone, pileći ražnjić sa grilovanim povrćem, šampinjonima i pomfritom. grčka salata. koka kola zero

Ceo članak
  • Nazad
  •  
  • Vrh
  •  
  • Početna
  •  
  • Štampanje
  •  
  • Pišite nam